Bosanski English

ISTORIJAT Prva ihtiološka istraživanja u Bosni i Hercegovini su vršena u drugoj polovini 19. stoljeća. Strani istraživači kao što su Heckel, Kner i Steindachner su opisali brojne vrlo interesantne i u to vrijeme nepoznate forme riba iz voda Bosne i Hercegovine. Iako su načinili neke tipične pogreške prilikom opisivanja novih vrsta, oni su ipak uspjeli da opišu sve nepoznate vrste. Drugi period istraživanja ihtiofaune u Bosni i Hercegovini počinje u prvoj polovini 20. stoljeća. Iz ovog perioda su vrlo značajna djela koja je napisao Karaman. (1924, 1928, 1938).
	Rješenjem Izvršnog vijeća NR BiH od 28. februara 1953. godine osnovan je Institut za ribarstvo Narodne Republike Bosne i Hercegovine, sa glavnim ciljem da promoviše razvoj slatkovodnog ribarstva u Bosni i Hercegovini. Institut je publicirao časopis „Acta Ichthyologica Bosniae et Hercegovinae“ čiji je glavni i odgovorni urednik bio ing. agr. Đorđe Kosorić.
Nakon integracije sa Biološkim institutom, osnovan je Odjel za ihtiologiju i ribarstvo Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 1964. godine. Odjel je razvio vrlo široku i intenzivnu naučnu aktivnost i bio je nadležan za promociju ihtiologije a posebno za razvoj salmonidnog i ciprinidnog ribarstva u Bosni i Hercegovini. Posebna pažnja je bila posvećena istraživanjima endemičnih vrsta riba, kao i morfološkim, taksonomskim i ekološkim specifičnostima riba iz voda naše zemlje. Najpoznatiji naučnici koji su dali izuzetan doprinos razvoju ihtiologije ne samo u našoj zemlji nego i znatno šire su bili akademik prof. dr. Tonko Šoljan i prof. dr. Tihomir Vuković.
Prof. dr. Tonko Šoljan, akademik - Direktor Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Jugoslovenskog ihtiološkog društva.	Prof. dr. Mahmud Aganović - sekretar Jugoslovenskog ihtiološkog društva i šef Instituta za ribarstvo
Akademik prof. dr. Tonko Šoljan (1907-1980) je bio Direktor Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Ihtiološkog društva Jugoslavije te šef Odjela za ribarstvo i ihtiologiju od 1959. do 1970. godine. Objavio je veliki broj naučnih radova među kojima se posebno ističe ihtiološka monografija Ribe Jadrana, štampana u Splitu 1948. godine, prvo izdanje na hrvatskom jeziku, drugo je na engleskom jeziku, Fishes of the Adriatic, štampano u Washingtonu 1963. godine, treće opet na hrvatskom, a četvrto na talijanskom - Pesci dell Adriatico (Milano, 1975.). Bio je saradnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH), redovni član Društva za nauku i umjetnost Crne Gore, član Društva za sistematsku zoologiju u Washingtonu, član Međunarodne komisije za istraživanje Sredozemnoga mora u Monaku, te stalni član uprave Vijeća za ribarstvo Sredozemnoga mora pri FAO-u. Prof. dr. Mahmud Aganović je obavljao funkciju šefa Laboratorije za ekologiju riba 15 godina. Njegova najznačajnija publikacija je knjiga „Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj“ iz 1979. godine. Nakon njega, direktor Biološkog instituta je bio akademik dr. Tihomir Vuković, jedan od najvećih ihtiologa Bosne i Hercegovine i veoma poznao i cijenjeno ime u europskoj i svjetskoj ihtiologiji. Publicirao je oko tri stotine naučnih i stručnih radova iz oblasti biosistematike, ekologije i filogenije, pretežno slatkovodnih riba. Posebno mjesto zauzimaju studije o endemičnoj ihtiofauni Bosne i Hercegovine.
	Dr. Vuković je autor nekoliko vrlo značajnih knjiga i monografija među kojima posebno mjesto zauzimaju „Slatkovodne ribe Jugoslavije“ i „Ribe Bosne i Hercegovine“ Bio je inicijator i osnivač Jugoslovenskog ihtiološkog društva, njegov predsjednik, prvi predsjednik Europskog ihtiološkog društva (u kojem je biran za doživotnog počasnog predsjednika), te dugi niz godina glavni i odgovorni urednik časopisa „Ichthyologia“.
Savremena ihtiološka istraživanja u drugoj polovini 20. stoljeća su se odvijala kontinuirano i uključivala su istraživanja sastava i strukture ribljih populacija kao i analize različitih uticaja na njihov život. Značajan doprinos poznavanju sastava i strukture ribljih populacija u vodama Bosne i Hercegovine su dali Plančić (1953), Taler (1953), Badnjević (1965), Sofradžija (1965), Aganović, Vuković i Kapetanović (1966), Kosorić i Vuković (1966), Aganović (1967), Korić (1968), Aganović et al. (1974), Kosorić (1974, 1976 i 1978), Kosorić et al. (1980), Kosorić i Mikavica (1981), Kosorić et al. (1983), Sofradžija, Vuković i Hadžiselimović (1984), Kosorić et al. (1985), Vuković et al. (1987), Mikavica, Sofradžija i Dizdarević (1991), Adrović (2002), Škrijelj (2002), Sofradžija (2003), etc.
PRVI EUROPSKI IHTIOLOŠKI KONGRES	Prvi europski ihtiološki kongres je održan u Sarajevu od 21 do 29 septembra 1973. godine. Predsjednik Kongresa je bio Tonko Šoljan, a generalni sekretar Mahmud Aganović. Na skupu je čestvovalo 268 autora iz 22 države sa 276 sažetaka.
CENTAR ZA IHTIOLOGIJU I RIBARSTVO Centar za ihtiologiju i ribarstvo Prirodno-matematičkog fakulteta je osnovan nakon rata 1996. godine. Prvi rukovodilac centra je bio dr. Avdo Sofradžija, profesor emeritus. On je autor monografije „Slatkovodne ribe Bosne i Hercegovina“ koja je objavljena 2010. godine. Prof. dr. Rifat Škrijelj, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta je bio drugi rukovodilac centra. Autor je velikog broja radova iz oblasti ihtiologije među kojima se posebno isteče naučna monografija „Populacije riba neretvanskih jezera: ihtiološka monografija“ objavljena 2002. godine. Prof. dr. Rifat Škrijelj je bio voditelj velikog broja vrlo značajanih projekata koji su fokusirani na istraživanje i zaštitu izuzetno vrijednih ihtioresursa u našoj zemlji. Nakon što je prof. dr. Rifat Škrijelj izabran za dekana Prirodno-matematičkog fakulteta, 2012. godine, rukovodilac centra je postao prof. dr. Samir Đug, vanredni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta. NAZAD