Studij traje dvije akademske godine (tj. četiri semestara), 120 ECTS bodova. Kandidati za upis na ovaj studijski program moraju imati završen I ciklus srodnog studija. Student koji u prvoj godini ostvare najmanje 54 ECTS studijskih bodova ili ako ima nepoložen jedan ispit koji nosi više od 6 ECTS bodova može upisati drugu godinu studija.

Stručni naziv koji se stiče je  Magistar matematike - softversko inženjerstvo

Nastavni plan i program za smjer "Teorijska kompjuterska nauka"
 (vrijedi za studente upisane od akademske 2016./17. godine)

(Nastavni planovi i programi za studente upisane do akademske 2015./2016. godine)

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR I ECTS
CS 410 Teorija kodiranja i informacija 3+2+0 8
CS 420 Sistemsko programiranje i sistemski softver 3+0+2 7
CS 430 Formalne metode i izračunljivosti 3+2+0 8
CS 440 Kompjuterska geometrija 3+0+2 7

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR II ECTS
CS 465 Kompjuterska grafika 3+0+2 8
CS 470 Matematičke metode u obradi i analizi digitalnih slika 3+0+2 7
CS 475 Vještačka inteligencija 2+2+1 7
CS 480 Napredni algoritmi i strukture podataka 3+0+2 8

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR III ECTS
CS 510 Softverski inženjering 2+2+1 8
CS 520 Kompjuterska vizija 3+0+1 8
-------------- Izborni predmet 1 -------------- min 7
-------------- Izborni predmet 2 -------------- min 7

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR IV ECTS
-------------- Magistarski rad 20+0+0 30

Izborni predmeti

ŠIFRA NAZIV PREDMETA    
CS 525 Algoritamska teorija brojeva 3+2+0 7
CS 527 Distribuirani algoritmi 3+0+2 7
CS 530 Odabrana poglavlja kriptologije 3+2+0 7
CS 535 Napredne baze podataka 2+2+1 7
CS 537 Paralelno računanje i optimizacija 3+0+2 7
CS 533 Metaheuristike 3+0+2 7
CS 540 Fuzzy logika 3+2+0 7
CS 523 Neuralne mreže 3+0+2 7
CS 545 Genetički algoritmi i bioinformatika 3+0+2 7
CS 547 Interaktivna kompjuterska grafika 3+0+2 7
AMAT 430 Nelinearna optimizacija 3+2+0 7
AMAT 535 Cjelobrojno i kombinatorno optimiziranje 3+2+0 7
PMAT 425 Fourierova transformacija i waveleti 3+2+0 8

Pravila studiranja na II ciklusu studija

Nastava za svaki od smjerova se izvodi u trajanju od četiri semestra i to su: I, II, II i IV. Svaki od smjerova u svakome od semestara I,II i III ima po 4 predmeta a u IV semestru se radi magistarski rad.

Svaki od predmeta je jednosemestralan, bodovan 7-9 ECTS bodova (kredita) i zastupljen sa najviše 5 časova sedmično efektivne nastave stim što broj časova predavanja i broj časova vježbi, kao i vrstu časova vježbi određuje nastavnik koji je odgovoran za taj predmet zavisno od prirode predmeta. Svi predmeti iz I i II  semestra su obavezni kao i dva predmeta iz trećega semestra. Dva predmet iz III semestra  su izborni koji su vezani sa temom magistarskog rada.

Dva izborna predmeta i magistarski rad (koji nosi 20 ECTS bodova) skupa nose minimalno 47 ECTS bodova, što je više 1/3 od ukupnog broja bodova cijelog II ciklusa obrazovanja. Oni definišu stepen poštovanja želje i individualne sklonosti svakoga od studenata pojedinačno. Obavezni predmeti za svaki od smjerova nose ukupno 76 ECTS bodova, što je 2 / 3 od ukupnog broja bodova II ciklusa obrazovanja. Oni određuju stepen definisanosti profila stručnjaka za dati smjer.

Prije upisa u III semestar student se (u pismenoj formi) opredjeljuje za izborne predmete 1 i 2 sa liste izbornih predmeta za odgovarajući smjer. Također, prije upisa u III semestar student, u dogovoru sa nastavnikom (budućim mentorom završnog rada) i uz saglasnost vijeća Odsjeka opredjeljuje se (u pismenoj formi) i za temu magistarskog rada.

Zašto studirati matematiku?


Matematika kao naučna discipina djeluje fascinirajuće i nalazi se na vrhu piramide znanja. Predstavlja skup ideja koje su i same za sebe lijepe i dovoljne da zaokupe ljudsku pažnju. Bez matematike skoro da i nije moguće zamisliti ni jednu ozbiljnu naučnu disciplinu.

Matematika zauzima veoma važno mjesto u savremenoj nauci gdje se često veoma složeni i teški problemi rješavaju svođenjem na matematičke izraze, formule i jednačine čijim rješavanjem se dolazi do rješenja.

Mogućnosti zaposlenja za svršene studente Odsjeka za matematiku su brojne, tako da gotovo svi studenti odmah po završetku studija brzo nalaze zaposlenje. Najboljim studentima se nudi mogućnost zaposlenja na Fakultetu. Studenti nastavnog smjera veoma lako pronalaze zaposlenje kao nastavnici ili profesori matematike i/ili informatike u osnovnim i srednjim školama, a studentima ostalih smjerova nudi se veliki broj mogućih mjesta gdje mogu naći zaposlenje izvan prosvjete, među kojima su: banke, softwareske kuće.

Možda, uz značaj matematike i informatike, o kojima je do sada bilo riječi postoji samo još jedan, ne manje važan razlog, zašto studirati matematiku: Matematičari i informatičari su rijetki stručnjaci koji i danas bez problema nalaze posao.