Studij traje dvije akademske godine (tj. četiri semestara), 120 ECTS bodova. Kandidati za upis na ovaj studijski program moraju imati završen I ciklus srodnog studija. Student koji u prvoj godini ostvare najmanje 54 ECTS studijskih bodova ili ako ima nepoložen jedan ispit koji nosi više od 6 ECTS bodova može upisati drugu godinu studija.

Stručni naziv koji se stiče je  Magistar matematike.

Nastavni plan i program za "Opći smjer"
 (vrijedi za studente upisane od akademske 2016./17. godine)

(Nastavni planovi i programi za studente upisane do akademske 2015./2016. godine)

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR I ECTS
AMAT 420 Parcijalne diferencijalne jednadžbe 3+2+0 8
PMAT 435 Harmonijska analiza 3+2+0 7
PMAT 440 Komutativna algebra 3+2+0 8
PMAT 445 Specijalne funkcije 3+2+0 7

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR II ECTS
PMAT 470 Funkcionalna analiza 3+2+0 8
PMAT 480 Diferencijalna geometrija 3+2+0 7
PMAT 485 Teroija reprezentacija grupa 3+2+0 7
PMAT 490 Analitička teorija brojeva 3+2+0 8

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR III ECTS
PMAT 510 Algebarske krive 3+2+0 8
PMAT 520 Algebarska teorija brojeva 3+2+0 8
-------------- Izborni predmet 1 ---------------- min 7
-------------- Izborni predmet 2 ----------------- min 7

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR IV ECTS
AMAT 560 Magistarski rad 20+0+0 30

Izborni predmeti

ŠIFRA NAZIV PREDMETA P+AV+LV ECTS
AMAT 525 Integralne jednadžbe sa primjenama 3+2+0 7
AMAT 535 Cjelobrojno i kombinatorno optimiziranje 3+2+0 7
AMAT 430 Nelinearna optimizacija 3+2+0 7
AMAT 510 Integralne transformacije sa primjenama 3+2+0 8
AMAT 530 Matematička fizika 3+2+0 7
PMAT 545 Nelinearna funkcionalna analiza 3+2+0 7
PMAT 537 Odabrana poglavlja kombinatorike 3+2+0 7
PMAT 525 Topološke grupe 3+2+0 7
PMAT 530 p-adska analiza 3+2+0 7
PMAT 535 Uvod u algebarsku topologiju 3+2+0 7
PMAT 540 Odabrana poglavlja teorije brojeva 3+2+0 7
CS 410 Teorija kodiranja i informacija 3+2+0 8

Pravila studiranja na II ciklusu studija

Nastava za svaki od smjerova se izvodi u trajanju od četiri semestra i to su: I, II, II i IV. Svaki od smjerova u svakome od semestara I,II i III ima po 4 predmeta a u IV semestru se radi magistarski rad.

Svaki od predmeta je jednosemestralan, bodovan 7-9 ECTS bodova (kredita) i zastupljen sa  5 časova sedmično efektivne nastave stim što broj časova predavanja i broj časova vježbi, kao i vrstu časova vježbi određuje nastavnik koji je odgovoran za taj predmet zavisno od prirode predmeta. Svi predmeti iz I i II  semestra su obavezni kao i dva predmeta iz trećega semestra. Dva predmet iz III semestra  su izborni koji su vezani sa temom magistarskog rada.

Dva izborna predmeta i magistarski rad (koji nosi 30 ECTS bodova) skupa nose minimalno 47 ECTS bodova, što je više 1/3 od ukupnog broja bodova cijelog II ciklusa obrazovanja. Oni definišu stepen poštovanja želje i individualne sklonosti svakoga od studenata pojedinačno. Obavezni predmeti za svaki od smjerova nose ukupno 76 ECTS bodova, što je 2 / 3 od ukupnog broja bodova II ciklusa obrazovanja. Oni određuju stepen definisanosti profila stručnjaka za dati smjer.

Prije upisa u III semestar student se (u pismenoj formi) opredjeljuje za izborne predmete 1 i 2 sa liste izbornih predmeta za odgovarajući smjer. Također, prije upisa u III semestar student, u dogovoru sa nastavnikom (budućim mentorom završnog rada) i uz saglasnost vijeća Odsjeka opredjeljuje se (u pismenoj formi) i za temu magistarskog rada.

Zašto studirati matematiku?


Matematika kao naučna discipina djeluje fascinirajuće i nalazi se na vrhu piramide znanja. Predstavlja skup ideja koje su i same za sebe lijepe i dovoljne da zaokupe ljudsku pažnju. Bez matematike skoro da i nije moguće zamisliti ni jednu ozbiljnu naučnu disciplinu.

Matematika zauzima veoma važno mjesto u savremenoj nauci gdje se često veoma složeni i teški problemi rješavaju svođenjem na matematičke izraze, formule i jednačine čijim rješavanjem se dolazi do rješenja.

Mogućnosti zaposlenja za svršene studente Odsjeka za matematiku su brojne, tako da gotovo svi studenti odmah po završetku studija brzo nalaze zaposlenje. Najboljim studentima se nudi mogućnost zaposlenja na Fakultetu. Studenti nastavnog smjera veoma lako pronalaze zaposlenje kao nastavnici ili profesori matematike i/ili informatike u osnovnim i srednjim školama, a studentima ostalih smjerova nudi se veliki broj mogućih mjesta gdje mogu naći zaposlenje izvan prosvjete, među kojima su: banke, softwareske kuće.

Možda, uz značaj matematike i informatike, o kojima je do sada bilo riječi postoji samo još jedan, ne manje važan razlog, zašto studirati matematiku: Matematičari i informatičari su rijetki stručnjaci koji i danas bez problema nalaze posao.