PRAVILA STUDIRANJA NA DRUGOM CIKLUSU  STUDIJA PO BOLONJI
NA ODSJEKU ZA MATEMATIKU

Opće odredbe

Član 1.

Na IV i V godini studija po Bolonjskom nastavnom planu i programu predviđena su četiri usmjerenja, od kojih svaki smjer ima po dvije studijske grupe:

• Teorijska matematika (studijske grupe “Algebra” i “Analiza”)

• Primijenjena matematika (studijske grupe “Dinamički sistemi i prirodni procesi” i “Modeliranje ekonomskih procesa”)

• Teorijska kompjuterska nauka (studijske grupe “Teorija algoritama” i “Kompjuterska grafika”)

• Nastava matematike i informatike (studijske grupe “Nastava matematike” i “Nastava informatike”)
   

Stručni nazivi koji se stiču na ovim usmjerenjima data su u prikazu nastavnih planova.
 

Član 2.

Usmjerenje “Teorijska matematika” je prirodan nastavak općeg ili nastavnog smjera sa trogodišnjeg studija. Usmjerenje “Nastava matematike i informatike” je prirodan nastavak nastavnog smjera sa trogodišnjeg studija. Usmjerenja “Primijenjena matematika” i “Teorijska kompjuterska nauka” su prirodni nastavci istoimenih smjerova na trogodišnjem studiju.
 

Član 3.

Studijske grupe unutar istog usmjerenja neznatno se razlikuju po obaveznim predmetima koji se slušaju. Student je dužan dodatno se usmjeriti prema željenoj studijskoj grupi adekvatnim odabirom izbornih predmeta.
 

Član 4.

IV godinu studija po Bolonjskom sistemu imaju pravo upisati sljedeći studenti:
 

• Studenti koji su završili trogodišnji studij po Bolonjskom sistemu na Odsjeku za matematiku

• Studenti koji su završili četverogodišnji studij po starom nastavnom planu i programu na Odsjeku za matematiku, pri čemu će se za njih vršiti odgovarajuća ekvivalencija predmeta, i odrediti eventualna razlika predmeta koji se moraju položiti u slučaju da postoje značajna odstupanja

• Studenti drugih fakulteta za koje Vijeće Odsjeka za matematiku procijeni da će biti u stanju pohađati nastavu (ovi studenti su dužni predati molbu Vijeću Odsjeka na razmatranje).
   

Član 5.

Student na uz odobrenje Vijeća Odsjeka može odabrati drugačije usmjerenje od onog usmjerenja koje je prirodni nastavak njegovog dosadašnjeg obrazovanja, pod uvjetom da prihvati odgovornost da samostalno stekne ona znanja koja su mu potrebna za uspješno praćenje nastave, a koja nije stekao kroz svoje dosadašnje obrazovanje. Predmetni nastavnici i saradnici nisu dužni takvim studentima pružati nikakve specijalne ustupke.
 

Član 6.

 Ukupna sedmična opterećenja studenata po semestrima (za sve smjerove) su:
 

• 20 časova u VII semsestru, kroz 3 obavezna i 1 izborni predmet

• 18 časova u VIII semestru, kroz 2 obavezna i 2 izborna predmeta

• 13 časova u IX semestru, kroz 1 obavezni i 2 izborna predmeta

• 8 časova u X semestru, kroz 2 izborna predmeta

U X semestru je predviđena i izrada magistarskog rada.

Član 7.

Predmet koji je obavezan za jednu studijsku grupu može se uzeti kao izborni predmet na drugoj studijskoj grupi istog usmjerenja. Također, student može, uz odobrenje Vijeća Odsjeka, zamijeniti do dva izborna predmeta s predmetima nekog drugog usmjerenja.
 

Član 8.

Odabir izbornih predmeta student treba da vrši tako da u toku 4. i 5. godine može imati najviše 3 ispita kod istog nastavnika