Organizacija studija na Odsjeku za matematiku

Studij na Odsjeku za matematiku je organiziran po sistemu 3+2 u skladu sa Bolonjskim principima studija, što znači da svi studenti pohađaju obavezne 3 godine studija (odnosno 6 semestara), nakon čijeg uspješnog završetka stiču odgovarajuću diplomu (zavisno od odabranog smjera), nakon čega opcionalno mogu pohađati još 2 godine studija (odnosno 4 semestra), čiji uspješan svršetak donosi studentima dodatnu diplomu višeg ranga.

Na prve 3 godine student može da se opredijeli za jedan od sljedeća 4 smjera:

  • Opći smjer (odnosno smjer teorijske matematike)
  • Smjer primijenjene matematike
  • Smjer teorijske kompjuterske nauke
  • Nastavni smjer

Pored toga, nastavni smjer dijeli se na dvije studijske grupe:

  • Nastava matematike
  • Nastava matematike i informatike

Po uspješnom završetku trogodišnjeg studija, student stiče sljedeća zvanja, ovisno od izabranog smjera (navedeno u istom redoslijedu kao i u prikazu smjerova i studijskih grupa):

  • Bakalaureat/Bachelor matematike
  • Bakalaureat/Bachelor matematike
  • Bakalaureat/Bachelor softverskog inžinjerstva
  • Bakalaureat/Bachelor matematike
  • Bakalaureat/Bachelor matematike i informatike

Na četvrtoj i petoj godini studija (za studente koji se odluče da nastave studij nakon sticanja diplome trogodišnjeg studija), student može da se opredijeli za jedan od sljedeća 4 smjera, od kojih se svaki dodatno dijeli na dvije studijske grupe:

  • Smjer teorijske matematike
    • Studijska grupa “Algebra”
    • Studijska grupa “Analiza”
  • Smjer primijenjene matematike
    • Studijska grupa “Dinamički sistemi i prirodni procesi”
    • Studijska grupa “Modeliranje ekonomskih procesa”
  • Smjer teorijske kompjuterske nauke
    • Studijska grupa “Teorija algoritama”
    • Studijska grupa “Kompjuterska grafika”
  • Nastavni smjer
    • Studijska grupa “Nastava matematike”
    • Studijska grupa “Nastava informatike”

Po uspješnom završetku petogodišnjeg studija, student stiče sljedeća zvanja, ovisno od izabranog smjera (navedeno u istom redoslijedu kao i u prikazu smjerova i studijskih grupa):

  • Magistar teorijske matematike iz oblasti algebre
  • Magistar teorijske matematike iz oblasti analize
  • Magistar primijenjene matematike iz oblasti dinamičkih sistema i prirodnih procesa
  • Magistar primijenjene matematike iz oblasti modeliranja ekonomskih procesa
  • Magistar teorijske informatike iz oblasti teorije algoritama
  • Magistar teorijske informatike iz oblasti kompjuterske grafike
  • Magistar u nastavi matematike
  • Magistar u nastavi informatike

Studenti tokom studija na trogodišnjem studiju imaju u toku cjelokupnog studija oko 28 jednosemestralnih predmeta (minorna odstupanja postoje između pojedinih smjerova), što je u prosjeku oko 4–5 predmeta po semestru. Svaki od semestara traje 15 sedmica. Sedmično opterećenje u nastavi iznosi od 23 do 26 časova. Na IV i V godini studija studenti imaju još dodatnih 13 jednosemestralnih predmeta, sa sedmičnim optrećenjem koje varira od 6 do 20 časova (najmanje je u posljednjem X semestru, u toku kojeg je predviđena i izrada magistarskog rada).

Predmeti na Odsjeku razvrstani su u različite skupine, koje su u nadležnosti pojedinih Katedri Odsjeka za matematiku. Tako, na Odsjeku postoje sljedeće katedre:

  • Katedra za analizu
  • Katedra za algebru
  • Katedra za primijenjenu matematiku
  • Katedra za vjerovatnoću i statistiku
  • Katedra za teorijsku kompjutersku nauku
  • Katedra za metodiku nastave

Nastava na Odsjeku za matematiku organizira se u tri vida:

  • Predavanja

  • Auditorne vježbe

  • Laboratorijske vježbe

Na predavanjima se izlažu teoretski koncepti predmeta, koji se razrađuju kroz konkretne primjere i zadatke na auditornim vježbama. Laboratorijske vježbe se organiziraju na onim predmetima na kojima je potrebno da student ovlada praktičnim znanjima kroz rad u laboratoriji. To se pretežno odnosi na predmete iz oblasti teorijske kompjuterske nauke i primijenjene matematike. Odsjek za matematiku raspolaže ili će u bliskoj budućnosti raspolagati sljedećim laboratorijama:

  • Opća laboratorija za kompjuterske nauke (računarski centar)
  • Laboratorija za računarske mreže i arhitekture
  • Laboratorija za paralelno računanje i optimizaciju
  • Laboratorija za primijenjenu matematiku (u osnivanju)

Praktičan rad na računarima u računarskim laboratorijama organiziran je u skladu sa najvišim standardima. Tako se striktno poštuje pravilo da svaki student ima obezbjeđeno vlastito radno mjesto, što je rijetkost na drugim fakultetima Univerziteta u Sarajevu.

Mogućnosti zaposlenja za svršene studente Odsjeka za matematiku su brojne, tako da gotovo svi studenti odmah po završetku studija brzo nalaze zaposlenje. Najboljim studentima se nudi mogućnost zaposlenja na Fakultetu kao saradnicima u nastavi (asistentima) na predmetima Odsjeka za matematiku. Studenti nastavnog smjera veoma lako pronalaze zaposlenje kao nastavnici ili profesori matematike i/ili informatike u osnovnim i srednjim školama, s obzirom da je taj kadar deficitaran na području cijele Bosne i Hercegovine. Studentima ostalih smjerova nudi se veliki broj mogućih mjesta gdje mogu naći zaposlenje izvan prosvjete, među kojima ćemo spomenuti samo najznačajnije:

  • Banke
  • Softverske kuće
  • Finansijske ustanove
  • Osiguravajući zavodi
  • Zavodi za statistiku
  • Brojni instituti koji imaju potrebu za matematičkim modeliranjem

Tako, treba napomenuti da značajan broj svršenih studenata Odsjeka za matematiku danas rade kao vodeći stručnjaci u prestižnim softverskim kućama, osiguravajućim zavodima i bankama, kako na području Bosne i Hercegovine, tako i u drugim zemljama. Mnogi od bivših studenata Odsjeka za matematiku uspješno su nastavili postdiplomske i doktorske studije na najprestižnijim univerzitetima širom svijeta.