Matematičko modeliranje je spoj matematike sa drugim naukama.  Cilj modula je da se student osposobi da razne pojave iz života predstavlja matematičkim jezikom. Time se stiće stav o ulozi matematike u cjelokupnoj nauci i njena primljenivost u raznim oblastima života. Cilj modula je da se obuhvati što više oblasti nauke, kao što se medicina, biologija, thehničke i fizikalne nauke, socijalne nauke, psihologija, ekonomija i da se prikažu matematički modeli pojedinih pojava iz pomenutih oblasti. Time će studenti dobiti široko znanje o primjenjivosti matematike i time će imati i priliku da se opredijele za primjenu matematike u oblasti njihovog interesovanja.

Tipovi matematičkog modeliranja, empirijsko modeliranje i modeliranje diferencijalnim jednačinama. Modeliranje u biologiji, logistički modeli, logistički modeli sa kašnjenjem. Modeli rasta biljke. Modeliranje u medicini, izbor modela iz epidemiologije i fiziologije. Empirijsko modeliranje u psihologiji. Modeliranje membrane, protoka toplote kroz medij, i drugi modeli u fizici i tehnici koji ne zahtijevaju preveliko znanje fizike. Upoznavanje sa diferencijalnim jednačinama sa kašnjenjem te sa stohastičkim diferencijalnim jednačinama koje se ne mogu obraditi u okviru ovog kursa ali se sreču u mnogim primjerima u praksi.

Od studenta se očekuje da bude sposoban da sam modelira  dinamičke procese pomoću differencijalnih i parcijalnih differencijalnih jednačina ili sa jednastavnijim alatima te sposobnost analiziranja njihovog modela. Naime potrebno je analizirati koliko zanemareni faktori mogu uticati na tačnost modela. Rješavanje diferencijalnih jednačina ispitivanje njihove stabilnosti i njihova analiza pripadaju modulu metodi primjenje matematike.

Izrada samostalnih zadataka

Izrada samostalnih modela te njihova analiza na kompjuteru

Izrada samostalnih modela

(BiH)