|
Šifra modula |
PMAT 170 |
Fakultet |
PMF Sarajevo |
Uvod u linearnu algebru
NASTAVNI PROGRAM
A. OPŠTI PODACI
|
Fakultet |
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u
Sarajevu |
|
Odsjek |
Odsjek za matematiku |
|
Smjer |
Svi smjerovi |
|
Semestar |
Drugi |
|
Naziv modula |
Uvod u linearnu algebru |
|
Tip modula |
Obavezni |
|
Broj kreditnih bodova |
6 |
|
Kontakt sati |
Ukupno |
Predavanja |
Vježbe |
Seminari |
Konsultacije |
|
105 |
45 |
45 |
0 |
15 |
|
Samostalni rad (sati) |
45 |
|
Obavezni prethodno položeni moduli |
Uvod u matematičku logiku; Analitička
geometrija |
|
Modul relevantan za module |
Linearna algebra |
|
Nastavno osoblje |
|
|
– Nastavnik nosilac modula |
Prof. dr. Hasan Jamak |
|
– Ostali nastavnici |
Prof. dr. Mirjana Vuković; Doc.dr. Amela
Muratović-Ribić |
|
– Asistenti |
Manuela Muzika-Dizdarević; Amil Pečenković |
B. CILJEVI MODULA
|
Linearna algebra je grana matematike koja proučava vektore,
vektorske prostore, linearne transformacije i sisteme linearnih
jednačina. Vektorski prostori su centralna teme moderne matematike,
pa je linearna algebra našla primjenu u apstraktnoj algebri i
funkcionalnoj analizi. Isto tako Linearna algebra ima svoju primjenu
u društvenim, prirodnim i tehničkim naukama jer mnogi nelinearni
problemi često mogu biti aproksimirani sa linearnim modelima. Zbog
toga je cilj ovog modula da studentima omogući sticanje kvalitetnih
znanja iz vektorske algebre, analitičke geometrije, matričnog računa
i polinoma nad poljem. |
C. SPECIFIČNI ZADACI MODULA
- Polazeći od realnih i
kompleksnih brojeva uvodi se pojam apstraktnog polja, a zatim se
pažnja usmjerava na ostvarivanje sljedećih ciljeva:
- Usvajanje tehnika rješavanja
sistema linearnih jednačina;
- Usvajanje tehnika matričnog računa;
- Ovladavanjem pojmom vektorskog
prostora, linearnom zavisnošću i nezavisnošću, bazom i dimenzijom
vektorskih prostora;
- Ovladavanjem pojmom spolinoma nad
poljem;
- Da tako stečena znanja znaju
primjenjivati u rješavanju konkretnih problema.
|
D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG
PROCESA
|
Nakon uspješnog završetka
modula student će
- Ovladati tehnikama rješavanja
sistema linearnih jednačina,
- Ovladati tehnikama matričnog i
vektorskog računa,
- Pravilno shvataju pojam vektorskog
prostora, linearne zavisnosti i nezavisnosti, baza i dimenzija
vektorskog prostora, linearnog preslikavanja vektorskih prostora;
- Steći dojam o ulozi koji proces
linearizacije ima u matematičkom modeliranju raznih prirodnih pojava
i procesa;
- Da stečena znanja znaju
primjenjivati u različitim oblastima matematike i drugih naučnih
disciplina.
|
E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA
|
Br. |
Nastavna jedinica |
Nastavni metod |
Sati rada |
|
Kontakt |
Samostalno |
|
1. |
Osnovne algebarske strukture: grupoid,
polugrupa, grupa, prsten, tijelo polje. Polje realnih brojeva. Polje
kompleksnih brojeva. |
Monološka i dijaloška metoda na predavanjima, a
na vježbama metod demonstracije. |
7 |
3 |
|
2. |
Pojam vektorskog prostora. Karakteristični
primjeri vektorskih prostora: vektorski prostor uređenih n‑torki
polja, vektorski prostor polinoma nad poljem, vektorski prostor
matrica formata mxn nad poljem, vektorski prostor nizova nad poljem
i dr. Potprostori. |
– II – |
7 |
3 |
|
3. |
Linearna kombinacija vektora. Suma i presjek
potprostora. Direktna suma. Komplement. |
– II – |
7 |
3 |
|
4. |
Linearna zavisnost i nezavisnost vektora.
Generator i baza vektorskog prostora. |
– II – |
7 |
3 |
|
5. |
Dimenzija vektorskog prostora i potprostora. |
– II – |
7 |
3 |
|
6. |
Pojam linearnog preslikavanja vektorskih
prostora. Jezgra linearnog preslikavanja. Slika linearnog
preslikavanja. Matrična reprezentacija lineranog preslikavanja. |
– II – |
7 |
3 |
|
7. |
Kompozicija linearnih preslikavanja. Propizvod
matrica. Algebra matrica nad poljem. |
– II – |
7 |
3 |
|
8. |
Invertibilnost linearnih preslikavanja.
Izomorfizam. Prelazak sa jedne baze na drugu. Promjena matrice
linearnog preslikavanja pri promjeni baza. |
– II – |
7 |
3 |
|
9. |
Linearni funkcionali. Dualni prostor. Dualna
baza. Anihilator. |
– II – |
7 |
3 |
|
10. |
Elementarne transformacije matrica. Elementarne
matrice. Rang matrice. |
– II – |
7 |
3 |
|
11. |
Ermitova kanonska forma matrice. Primjena
elementarnih transformacija matrice na nalaženja inverza
invertibilne matrice i na matrične jednačine.
Sistemi linearnih jednačina. |
– II – |
7 |
3 |
|
12. |
Sistemi linearnih jednačina. |
– II – |
7 |
3 |
|
13. |
Tehnike rješavanja sistema linearnih jednačina. |
– II – |
7 |
3 |
|
14. |
Determinante višeg reda. Osobine determinanti. |
– II – |
7 |
3 |
|
15. |
Primjene determinanti. |
– II – |
7 |
3 |
F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE
|
Provjera znanja – kriteriji |
Ocjenjivanje |
|
Kriterij |
Maksimalan broj bodova |
Bodovi za prolaz |
Osvojen broj bodova |
Ocjena (BiH) |
ECTS ocjena |
|
Domaće zadaće (4 zadaće) |
20 |
10 |
< 55,00 |
5 |
F |
|
Testovi tokom kursa (2 testa) |
40 |
20 |
55,00 – 64,99 |
6 |
E |
|
Pismeni završni ispit |
40 |
25 |
65,00 – 74,99 |
7 |
D |
|
|
|
|
75,00 – 84,99 |
8 |
C |
|
|
|
|
85,00 – 94,99 |
9 |
B |
|
|
|
|
95,00 – 100,00 |
10 |
A |
|
U k u p n o |
100 |
55 |
|
G. LITERATURA
Osnovna literatura:
1. H. Jamak, Linearna algebra-skripta, PMF Sarajevo,
2009.
2. S. H. Fridberg, A.D. Insel, L.E. Spence, Linear
algebra, Prentice Hall, New Jersey, 2003.
3. K. Hoffman, R. Kunze, Linear Algebra, Prentice Hall,
New Jersey, 1971.
4. V. Perić, Linearna algebra, Svjetlost Sarajevo,
1991.
Dopunska literatura:
1. K. Horvatić, Linearna algebra, Matematički odjel
Pmf, Zagreb, 1999.
2. J. T. Moore, Elements of Linear Algebra and Matrix
Theory, Mc Graw-Hill, New York, 1969.
3. G. E. Shilov, Linear Algebra, Dover publications,
inc., New York, 1977.
4. S. Leng , Linear algebra, Springer-Verlag, New
York, 1989.
5. G. Kalajdžić, Linearna algebra, MAM, Vesta-Matematički
fakultet, Beograd, 1998.
6. S. Kurepa, Konačnodimenzionalni vektorski prostori
i primjene, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967.
7. I.N. Herstein, Topics in Algebra, Blaisdell
Publshing Company, Waltham, Massachusetts, 1964.