|
Šifra modula |
PMAT 220 |
Fakultet |
PMF Sarajevo |
Linearna algebra
NASTAVNI PROGRAM
A. OPŠTI PODACI
|
Fakultet |
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u
Sarajevu |
|
Odsjek |
Odsjek za matematiku |
|
Smjer |
Svi smjerovi |
|
Semestar |
Treći |
|
Naziv modula |
Linearna algebra |
|
Tip modula |
Obavezni |
|
Broj kreditnih bodova |
6 |
|
Kontakt sati |
Ukupno |
Predavanja |
Vježbe |
Seminari |
Konsultacije |
|
90 |
45 |
30 |
0 |
15 |
|
Samostalni rad (sati) |
60 |
|
Obavezni prethodno položeni moduli |
Analitička geometrija; Uvod u linearnu algebru |
|
Modul relevantan za module |
Grupe, prsteni i moduli; Opća algebra; Uvod u
opću algebru sa primjenama; Algebra za kompjuterske nauke |
|
Nastavno osoblje |
|
|
– Nastavnik nosilac modula |
Prof. dr. Hasan Jamak |
|
– Ostali nastavnici |
Prof. dr. Mirjana Vuković |
|
– Asistenti |
Manuela Muzika-Dizdarević; Damir Hasić; Amil
Pečenković |
B. CILJEVI MODULA
|
Linearna algebra je grana matematike koja proučava vektore,
vektorske prostore, linearne transformacije i sisteme linearnih
jednačina. Vektorski prostori su centralna teme moderne matematike,
pa je linearna algebra našla primjenu u apstraktnoj algebri i
funkcionalnoj analizi. Isto tako Linearna algebra ima svoju primjenu
u društvenim, prirodnim i tehničkim naukama jer mnogi nelinearni
problemi često mogu biti aproksimirani sa linearnim modelima. Zbog
toga je cilj ovog modula da studentima omogući sticanje kvalitetnih
znanja iz matričnog računa i linearnih preslikavanja. |
C. SPECIFIČNI ZADACI MODULA
|
Polazeći od pojma
determinante matrice uvodi se pojam determinantne funkcije, a zatim
se pažnja usmjerava na ostvarivanje sljedećih ciljeva:
- Usvajanje tehnika izračunavanja
determinanti n-tog reda;
- Usvajanje tehnika nalaženja
svojstvenih vrijednosti karakterističnog i minimalnog polinoma
matrice;
- Ovladavanje pojmom invarijantnih
potprostora;
- Teorem o primarnoj dekompoziciji;
- Racionalna i Jordanova forma
matrica;
- Skalarni proizvod;
- Kvadratne forme i njihova
definitnost;
Studenti će tako stečena
znanja znati primjenjivati u rješavanju konkretnih problema. |
D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG
PROCESA
|
Nakon uspješnog završetka
modula student će:
- Ovladati tehnikama izračunavanja
determinanti n-tog reda;
- Ovladati tehnikama nalaženja
svojstvenih vrijednosti matrice;
- Pravilno shvatati pojam skalarnog
proizvoda u apstraktnom vektorskom prostoru;
- Steći dojam o ulozi koji proces
linearizacije ima u matematičkom modeliranju raznih prirodnih pojava;
- Stečena znanja če znati
primjenjivati u različitim oblastima matematike i drugih naučnih
disciplina.
|
E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA
|
Br. |
Nastavna jedinica |
Nastavni metod |
Sati rada |
|
Kontakt |
Samostalno |
|
1. |
Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori
linearne transformacije vektorskog prostora. Karakteristični polinom. |
Monološka i dijaloška metoda na predavanjima,
a na vježbama metod demonstracije |
6 |
4 |
|
2. |
Problem dijagonalizacije linearne
transformacije konačno-dimenzionalnog vektorskog prostora. |
– II – |
6 |
4 |
|
3. |
Limesi matrica. Tranzicione matrice.
Gerschgorinov disk. |
– II – |
6 |
4 |
|
4. |
Invarijantni potprostori. Cayley-Hamiltonov
teorem. |
– II – |
6 |
4 |
|
5. |
Metrički i normirani prostori. Ekvivalentne
norme. |
– II – |
6 |
4 |
|
6. |
Skalarni proizvod. Unitarni prostor. |
– II – |
6 |
4 |
|
7. |
Gram-Schmitov postupak ortogonalizacije.
Ortogonalni komplement. Gramova matrica. |
– II – |
6 |
4 |
|
8. |
Adjungovana linearna transformacija i
adjungovana matrica. Primjena adjungovanih matrica. |
– II – |
6 |
4 |
|
9. |
Schurov teorem. Normalna linearna
transformacija. Hermitska linearna transformacija. |
– II – |
6 |
4 |
|
10. |
Unitarne i ortogonalne linearne transformacije
i matrice i njihova primjena. |
– II – |
6 |
4 |
|
11. |
Ortogonalne projekcije. Spektralni teorem. |
– II – |
6 |
4 |
|
12. |
Bilinearne i kvadratne forme. |
– II – |
6 |
4 |
|
13. |
Generalizirani svojstveni potprostori.
Jordanova forma matrica. Dot dijagram. |
– II – |
6 |
4 |
|
14. |
Minimalan polinom. |
– II – |
6 |
4 |
|
15. |
Racionalna forma matrica. |
– II – |
6 |
4 |
F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE
|
Provjera znanja – kriteriji |
Ocjenjivanje |
|
Kriterij |
Maksimalan broj bodova |
Bodovi za prolaz |
Osvojen broj bodova |
Ocjena (BiH) |
ECTS ocjena |
|
Domaće zadaće (4 zadaće) |
20 |
10 |
< 55,00 |
5 |
F |
|
Testovi tokom kursa (2 testa) |
40 |
20 |
55,00 – 64,99 |
6 |
E |
|
Pismeni završni ispit |
40 |
25 |
65,00 – 74,99 |
7 |
D |
|
|
|
|
75,00 – 84,99 |
8 |
C |
|
|
|
|
85,00 – 94,99 |
9 |
B |
|
|
|
|
95,00 – 100,00 |
10 |
A |
|
U k u p n o |
100 |
55 |
|
G. LITERATURA
Osnovna literatura:
1. H. Jamak, Linearna algebra-skripta, PMF Sarajevo,
2009.
2. S.H. Fridberg, A.D. Insel, L.E. Spence, Linear
algebra, Prentice Hall, New Jersey, 2003.
3. K. Hoffman, R. Kunze, Linear Algebra, Prentice Hall,
New Jersey, 1971.
4. V. Perić, Linearna algebra, Svjetlost Sarajevo,
1991.
Dopunska literatura:
1. K. Horvatić, Linearna algebra, Matematički odjel
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 1999.
2. J. T. Moore, Elements of Linear Algebra and Matrix
Theory, Mc Graw-Hill Book Company, New York, 1969.
3. G. E. Shilov, Linear Algebra, Dover publications,
inc., New York, 1977.
4. S. Leng , Linear algebra, Springer-Verlag,
New York, 1989.
5. G. Kalajdžić, Linearna algebra, MAM, Vesta-Matematički
fakultet, Beograd, 1998.
6. S. Kurepa, Konačnodimenzionalni vektorski
prostori i primjene, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967.
7. I.N. Herstein, Topics in Algebra, Blaisdell
Publshing Company, Waltham, Massachusetts, 1964.