|
Šifra modula |
CS 290 |
Fakultet |
PMF Sarajevo |
Komparativna analiza programskih jezika
NASTAVNI PROGRAM
A. OPŠTI PODACI
|
Fakultet |
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u
Sarajevu |
|
Odsjek |
Odsjek za matematiku |
|
Smjer |
Svi smjerovi (ako je student slušao neophodne
module) |
|
Semestar |
Četvrti ili šesti |
|
Naziv modula |
Komparativna analiza programskih jezika |
|
Tip modula |
Izborni |
|
Broj kreditnih bodova |
5 |
|
Kontakt sati |
Ukupno |
Predavanja |
Vježbe |
Seminari |
Konsultacije |
|
75 |
45 |
30 |
0 |
po potrebi |
|
Samostalni rad (sati) |
50 |
|
Obavezni prethodno položeni moduli |
Uvod u programiranje |
|
Modul relevantan za module |
– |
|
Nastavno osoblje |
|
|
– Nastavnik nosilac modula |
Doc. dr. Haris Gavranović |
|
– Ostali nastavnici |
Doc. dr. Nedžad Dukić; Doc. dr. Željko Jurić |
|
– Asistenti |
Vedad Letić; Mr. Esmir Pilav |
B. CILJEVI MODULA
|
Ciljevi modula su
upoznavanje sa različitim konceptima na kojima su realizirani
različiti programski jezici, kao i upoznavanje sa osnovnim
karakteristikama najrasprostranjenijih programskih jezika. |
C. SPECIFIČNI ZADACI MODULA
|
Kroz navedeni modul studenti
će kroz samostalan rad na laboratorijskim vježbama biti usmjereni
na rješavanje identičnih zadataka koristeći različite programske
jezike, uz upotrebu metodologija programiranja koje najviše
odgovaraju svakom od izabranih programskih jezika. |
D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG
PROCESA
|
Nakon završetka modula,
studenti će biti u stanju da:
- Razumiju razlike između programskih
jezika nižeg i višeg nivoa, kao i razlike između proceduralnih i
neproceduralnih programskih jezika;
- Razumiju razlike između različitih
porodica programskih jezika, kao i različitih programskih jezika
unutar iste porodice;
- Razumiju osnovne koncepte mašinskog
i asemblerskog jezika;
- Razumiju osnovne koncepte
standardnih proceduralnih jezika: ALGOL, FORTRAN, COBOL, BASIC,
Pascal, ADA, Modula–2, C;
- Razumiju osnovne koncepte
objektno-orijentiranih jezika: C++, Java, Eiffel, Smalltalk
- Razumiju osnovne koncepte
neproceduralnih jezika: SQL, LISP, Prolog, ML
|
E. SADRŽAJ NASTAVNOG
PROCESA
|
Br. |
Nastavna jedinica |
Nastavni metod |
Sati rada |
|
Kontakt |
Samostalno |
|
1. |
Klasifikacija programskih jezika; Jezici niskog
i visokog nivoa; Proceduralni i neproceduralni jezici |
Usmeno izlaganje 3
Vježbe i zadaci 2
|
5 |
2 |
|
2. |
Historijski razvoj programskih jezika; Jezici
prve, druge, treće i četvrte generacije |
Usmeno izlaganje 3
Vježbe i zadaci 2
|
5 |
2 |
|
3. |
Osnovne karakteristike standardnih
proceduralnih jezika: ALGOL, FORTRAN, COBOL, C, BASIC, Pascal, Ada,
Modula–2 |
Usmeno izlaganje 3
Vježbe i zadaci 2
|
5 |
2 |
|
4. |
Poređenje tipova podataka i deklaracija u
standardnim proceduralnim jezicima |
Usmeno izlaganje 3
Rad na računaru 2 |
5 |
2 |
|
5. |
Poređenje aritmetičkih izraza u standardnim
proceduralnim jezicima |
Usmeno izlaganje 3
Rad na računaru 2 |
5 |
2 |
|
6. |
Poređenje upravljačkih struktura u standardnim
proceduralnim jezicima |
Usmeno izlaganje 3
Rad na računaru 2 |
5 |
2 |
|
7. |
Poređenje potprograma i mehanizama prenosa
parametara u standardnim proceduralnim jezicima |
Usmeno izlaganje 3
Vježbe i zadaci 2
|
5 |
2 |
|
8. |
Složene strukture podataka u standardnim
proceduralnim jezicima |
Usmeno izlaganje 3
Rad na računaru 2 |
5 |
2 |
|
9. |
Objektno orijentirana filozofija i tipični
objektno orijentirani jezici: C++, Java, Eiffel, Smalltalk |
Usmeno izlaganje 3
Rad na računaru 2 |
5 |
2 |
|
10. |
Osnovne ideje i koncepti funkcionalnog
programiranja |
Usmeno izlaganje 3
Vježbe i zadaci 2 |
5 |
2 |
|
11. |
Funkcionalni neproceduralni jezici: LISP, LOGO,
ML |
Usmeno izlaganje 3
Rad na računaru 2 |
5 |
2 |
|
12. |
Deklarativno-logički neproceduralni jezici:
Prolog |
Usmeno izlaganje 3
Vježbe i zadaci 2 |
5 |
2 |
|
13. |
Upitni neproceduralni jezici: SQL |
Usmeno izlaganje 3
Rad na računaru 2 |
5 |
2 |
|
14. |
Konkurentno programiranje i programski jezici
za podršku konkurentnom programiranju |
Usmeno izlaganje 3
Rad na računaru 2 |
5 |
2 |
|
15. |
Poređenje sistema za ulaz i izlaz u različitim
programskim jezicima |
Usmeno izlaganje 3
Rad na računaru 2 |
5 |
2 |
F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE
|
Provjera znanja - kriteriji |
Ocjenjivanje |
|
Kriterij |
Maksimalan broj bodova |
Bodovi za prolaz |
Osvojen broj bodova |
Ocjena (BiH) |
ECTS ocjena |
|
Domaće zadaće (4 zadaće) |
20 |
10 |
< 55,00 |
5 |
F |
|
Projektni zadaci (2 projekta) |
40 |
20 |
55,00 – 64,99 |
6 |
E |
|
Pismeni završni ispit |
40 |
25 |
65,00 – 74,99 |
7 |
D |
|
|
|
|
75,00 – 84,99 |
8 |
C |
|
|
|
|
85,00 – 94,99 |
9 |
B |
|
|
|
|
95,00 – 100,00 |
10 |
A |
|
U k u p n o |
100 |
55 |
|
G. LITERATURA
Osnovna literatura:
1.
L. B. Wilson, R. G. Clark: “Comparative
Programming Languages”, Second Edition, Addison Wesley Publishing
Company, 1993.
2.
L. W. Friedman: “Comparative Programming
Languages”, Prentice Hall, 1991.
3.
C. Ghezzi, M. Jazayeri: “Programming
Language Concepts”, Third Edition, John Wiley & Sons, Inc., 1998.
Dopunska literatura:
1.
D. A. Watt: “Programming Language
Concepts and Paradigms”, Prentice Hall, 1990.
2.
C. Reade: “Elements of Functional
Programming”, Addison Wesley, 1989.
3.
W. F. Clocksin, C. S. Mellish: “Programming
in PROLOG (2nd edition)”, Springer-Verlag, 1984.